Beloglavi sup

Beloglavi sup (lat. Gyps fulvus) je vrsta lešinara srednje veličine. Visine je od 95-110 cm, ima raspon krila od 230-265 cm . Prosečna težina iznosi između osam i devet kilograma, a pojedini primerci mogu dostići težinu i do jedanaest kilograma.

Osnovno perje je riđe braon, dok su letna pera mrka. Odrasle ptice se razlikuju po tome što imaju belu paperjastu kragnicu pri osnovi vrata, dok je kod mladih ona smeđa. Noge su snažne sa tupim kandžama koje se ne savijaju. Ptica dostiže zrelost sa 4-5 godina.

Ishrana

Hrana su mu uginule životinje, čime sprečava širenje zaraza i na taj način vrši „prirodnu reciklažu“.

Razmnožavanje

Beloglavi sup gnezdi se u klisurama reka na strmim krečnjačkim stenama. Ženka snosi samo jedno jaje u periodu od kraja januara do početka aprila. Na jajetu leže na smenu oba roditelja od 52 do 57 dana. Mladunac posle tri meseca može da leti, ali je i dalje nesamostalan i zadržava se u blizini gnezda i roditelja do jedne godine starosti, kada počinje da luta sve do pune zrelosti.

Stanište

Naseljava suptropski klimatski pojas, oblast Mediterana, od Magreba sve do Himalaja. Severne granice naseobina su Kavkaz i Krim, dok su one južne Sahara, Arabijska pustinja i visoravan Dekan u Indiji.

Njegova gnezdilišta u Srbiji su u klisurama reka Uvac, Mileševka i Trešnjica na zapadu i jugozapadu države. Odrasle ptice se koncentrišu kolonijalno na širem prostoru gnežđenja, dok mlade lutaju na velikim distancama. Ranije je često bio lovljen i trovan. U Srbiji, brojnost mu je u porastu zbog unapređenja zaštite i prihranjivanja.

Migracije

Zahvaljujući Fondu za zaštitu ptica grabljivica pri beogradskom Institutu za biologiju „Siniša Stanković“, beloglavi sup je spasen od izumiranja na teritoriji Srbije. Takođe prstenovanjem ptica saznalo se i nešto više o njihovom životu. Tako jedan od supova markiranih na Uvcu pronađen od ornitologa na stalnom staništu u Judejskoj pustinji u Izraelu. Kasnije je još pet ptica sa Uvca pronađeno na istoj lokaciji, dok je sedam Supova prstenovanih u Izraelu, locirano na staništu u Srbiji.

Podeli:

Facebooktwitter

Слични чланци

  • Veče Sjeničana – 2018 ( Galerija )

    Одржали смо joш једно заиста дивно и достојанствено Вече Сјеничана у Београду. Овом приликом хтео бих да се захвалим Енверу Ецу Муховићу у чијем се предивном клубу LOBBY CENTAR одржао скуп. Захвалност и Општини Сјеница и њеном председнику господину Хазбу Мујовићу. Такође, дубоку захвалност нашим драгим пријатељима, Донаторима који су материјално или у роби помогли ово Вече Сјеничана. Велика захвалност…

  • O nama

    Dragi zemljaci, Sjeničani i svi poštovaoci našeg kraja, dobro došli na zvanični sajt “Zavičajno Udruženje Sjeničana“ u Beogradu. Na inicijativu grupe entuzijasta, formirano je i registrovano u APR-u “Zavičajno Udruženje Sjeničana“ u Beogradu. Do 2007. godine je radilo Udruženje Sjeničana koje je zbog objektivnih okolnosti tada prestalo sa radom. Zbog jednostavnije procedure osnovano je novo…

  • Вече Сјеничана – 2018

    Драги пријатељи, Удружење је основано ради остваривања циљева у области дружељубља, солидарности, сарадње и хуманитарног рада, као и праћења друштвених, културних и привредних достигнућа родног краја са могућношћу пружања сваке врсте помоћи нашем родном крају, институцијама, појединцима, привредницима и сл. у складу са могућностима. Једна од наших великих акција је организација манифестације “ВЕЧЕ СЈЕНИЧАНА У…

  • Sjenički sir

    Originalni, ili je bolje reći autohtoni, sjenički sir se pravi od ovčijeg mleka i poseduje karakterističnu aromu veoma izraženog ukusa. Veoma je tražen proizvod u restoranskoj ponudi, ali se može naći i na zelenim pijacama. Upravo zbog svoje prepoznatljive specifične arome njegova upotreba u svakodnevnoj ishrani nije toliko rasprostranjena, ali je tražen proizvod u posebnim…

  • Klima

    Pešterska visoravan je najhladnije područje u Srbiji, a nekada i u bivšoj SFRJ. Sjenica, kao centralna opština na ovoj visoravni, predstavlja najhladniji grad, dok je najhladnije naseljeno mesto Karajukića Bunari. Iako je meteorološka stanica u Sjenici osnovana 1946. godine, na širem području grada merenja su započeta 1969. godine, te se od tada računa srednja godišnja…

Оставите одговор