Klima

Pešterska visoravan je najhladnije područje u Srbiji, a nekada i u bivšoj SFRJ. Sjenica, kao centralna opština na ovoj visoravni, predstavlja najhladniji grad, dok je najhladnije naseljeno mesto Karajukića Bunari. Iako je meteorološka stanica u Sjenici osnovana 1946. godine, na širem području grada merenja su započeta 1969. godine, te se od tada računa srednja godišnja temperatura i ona iznosi oko 5,2°C, dok u samom gradu Sjenici ta vrednost iznosi 6,1°C. Centar Sjenice se nalazi na oko 1000 metara, dok je meteorološka stanica na jednom manjem uzvišenju, pa su stvarne temperature u samoj Sjenici još niže od zvanično izmerene temperature. Zvanično najniža temperatura od -39,0oC, izmerena je 26.01.2006. godine u Karajukića Bunarima na Pešterskoj visoravni. Do tada, najniža izmerena temperatura u Srbiji je iznosila -38,4oC i izmerena je u Sjenici 26.01.1954. Sa druge strane, maksimalna zabeležena temperatura od 34,7oC je izmerena 22.08.2000. godine tako da apsolutna temperaturna razlika iznosi 73,7oC.

Od rane jeseni do ranog proleća, Sjenička kotlina je izložena prodorima hladnih i suvih vazdušnih masa, kada dolazi do temperaturne inverzije usled nagomilavanja i zadržavanja hladnog vazduha koji se spušta sa okolnih planina. Usled nedostatka vetrova u zimskom periodu, vazduh se konstantno dodatno hladi, te se praktično formira „jezero hladnog vazduha“ nasuprot planinama gde su temperature više. Zbog toga su zime, tj. zadržavanje snežnog pokrivača, u Sjenici veoma duge i hladne, pa je Sjenica dobila epitet „Srpskog Sibira“. U Sjenici je prosečno nešto više od 4,5 meseca sa mrazom, dok je prosečno nešto manje od 100 dana godišnje pod snežnim pokrivačem.

Položaj okolnih planina zauzima ključnu ulogu u određivanju količine padavina u Sjeničkoj kotlini, jer se vazdušne mase koje dolaze spolja „prazne“ prilikom uzlaznog kretanja te u Sjenički kraj dolaye dosta suvlje. Pored toga, lokacija meteorološke stanice u Sjenici u mnogome utiče na zvanične podatke u količini padavina u Sjeničkoj kotlini koja iznosi 721,4mm godišnje, jer okolne planine imaju i preko 800mm padavina godišnje. Pešterska visoravan je izložena udarima groma, tj. električnim pražnjenjima, neretko nanoseći veliku materijalnu štetu i odnoseći ljudske žrtve.

Podeli:

Facebooktwitter

Слични чланци

Оставите одговор